Koliko mikroplastike je na tvojem tanjuru svaki dan?

Koliko mikroplastike je na tvojem tanjuru svaki dan?

NAPOMENA: Cilj ovog posta nije širiti paniku, već educirati i osvijestiti našu ulogu u sve većoj količini mikroplastike u okolišu, a kao posljedicu toga i u našim tijelima te kako možemo preuzeti odgovornost i doprinijeti boljem sutra.

Trebat će ti zabavno-ironičan soundtrack dok čitaš ovu priču. Sjećaš li se hita Barbie Girl grupe Aqua? Ono što se nekad činilo kao dobra zabava, danas se pretvorilo u realnu opasnost. Od 2002. godine u svijetu je proizvedeno onoliko plastike koliko u svim prethodnim godinama zajedno, a od toga je trećina završila u prirodi! U Europi to iznosi čak 40 tona godišnje. Izvještaj “Plastika i zdravlje: Skriveni troškovi plastičnog planeta“ navodi u kakvoj smo krizi.

Posljednih godina provodi se sve više istraživanja vezanih uz mikroplastiku (komadići plastike sitniji od 5 mm) u okolišu, moru i oceanima, zraku pa i tekućoj vodi. Jedan od razloga zbog kojih mikroplastika ulazi u prehrambeni lanac i završava na tvojem tanjuru je zagađenost mora i oceana u kojima se nalazi 51 trilijun komadića plastike kako navodi UN. No, nemoj odmah prestati jesti ribu, čak i med je kontaminiran.

mikroplastika i plastika u okolišu 

PRETVARA LI NAS POLAKO NAŠA PLASTIČNA PREHRANA U PLASTIČNE BARBIKE?

Zabrinjavajuća je činjenica, blago rečeno, to što na godišnjoj razini unesemo 250 g mikroplastike u organizam čime je ona postala sastavni dio našeg tijela. 250 grama! 

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ove godine objavila je rezultate istraživanja o razinama mikroplastike u vodi za piće. Cilj nije podizati paniku pa navode da su potrebne dodatne analize kako bi se utvrdio točan utjecaj mikroplastike na ljudsko zdravlje, međutim za sada je poznato da se rizici odnose na probavu te rizike povezane s prisutnošću nakupina bakterija (biofilma). Ali, činjenica je da se ni leševi ne raspadaju jednakim tempom kao nekad. Izvješće Europskog parlamenta navodi da su toksični spojevi sastavni dio plastike i kao takvi su štetni za zdravlje ljudi i životinja. Najnovija istraživanja objašnjavaju točne mehanizme kojima se mikroplastika i nanoplastika(!) akumulira u ljudskom tijelu. 

Rješenje problema nije samo na pojedincu već i političarima koji su napokon osvijestili problem i donijeli zakonska rješenja o uporabi jednokratne plastike te planiraju ograničiti uporabu mikroplastike, uvesti standarde za recikliranu plastiku i natjerati proizvođače na traženje alternativnih rješenja u proizvodnji prvenstveno tekstila, boja i cigareta. Europska agencija za kemikalije (engl. European Chemicals Agency – ECHA) je ove godine dala prijedlog novog zakona kojim bi se ograničila uporaba 90 posto mikroplastike koja se danas koristi u Europi, posebno one koju proizvođači dodaju jer je jeftinija ili prikladnija od alternative, a ne zato što je neophodna (edit: na snagu je u međuvremenu stupio novi zakon koji ograničava uporabu jednokratne plastike). Zar nije suludo da nigdje ne možeš kupiti wc papir koji nije pakiran u plastiku?

Postoji li rješenje za problem mikroplastike?

Odgovornost moramo preuzeti svi, potrošači, proizvođači i vlade te svakodnevno konkretno djelovati i tražiti alternative. WWF provodi globalnu peticiju kojom se poziva na pravno obvezujući sporazum o zagađenju mora plastikom. Sporazumom bi se  uspostavili nacionalni ciljevi i tražilo transparentno izvještavanje tvrtki. Uz to sporazum bi trebao osigurati financijsku i tehničku potporu zemljama s niskim prihodima kako bi se povećao njihov kapacitet za upravljanje otpadom. Pročišćavanje otpadnih voda filtracijom može ukloniti više od 90 % mikroplastike, što nije zanemarivo. 

mikroplastika u hrani

Sudeći prema odličnoj kampanji koju su napravili, sastavan dio jelovnika je i jedna plastična kreditna kartica tjedno.

ŠTO MOŽEŠ NAPRAVITI DA SMANJIŠ KONZUMACIJU PLASTIKE?

  1. Izbjegavaj kupovinu namirnica zapakiranih u plastiku. Na tržištu postoji sve više alternativnih pakiranja i mogućnosti za kupovinu u rinfuzi.
  2. Ponesi svoju vrećicu za nabavku i više manjih vrećica koje možeš više puta iskoristiti za vaganje voća i povrća (ako nemreš staviti etiketu direktno na proizvod). Ako ipak završiš u dućanu bez vrećice, potraži prazne kutije.
  3. Nađi bocu za vodu koja ti se sviđa (nehrđajući čelik ili staklo) i nosi ju sa sobom.
  4. Napomeni konobaru da ne želiš slamku kad u bircu naručiš limunadu, a za doma nabavi staklene ili metalne.
  5. Nosi svoju šalicu za kavu (izbjegavaj bambus) i tako uzmi kavu za van.
  6. Istraži vinarije koje koriste pluto, a ne plastične čepove na svojim bocama vina.
  7. Višak hrane koja ostane nakon obroka pospremi u staklenke.
  8. Iskoristi višekratne krpice od pčelinjeg voska za zamatanje namirnica u hladnjaku i tako izbjegni plastičnu foliju.
  9. Zamrzavaj u staklenkama (obavezno ostavi prostora pri vrhu da se ne raspukne) ili čak u papiru za pečenje (izbjegavaj izbijeljene verzije).
  10. Spužvicu za pranje suđa zamijeni lufom ili četkom od prirodnih vlakana s drvenom drškom.
  11. Kozmetiku kupuj od malih proizvođača koji obraćaju pozornost na ambalažu svojih proizvoda.
  12. Četkicu za zube zamijeni s onom koja ima drvenu dršku. Konac za zube zamijeni s onim od svilenih vlakana.
  13. Umjesto plastičnih uložaka, kupi pamučne (po mogućnosti višekratne) ili menstrualnu čašicu.
  14. Zamijeni plastične pelene i druge proizvode kojima čistiš bebu, onima koje možeš iskuhati i ponovo upotrijebiti.
  15. Plastičnu jednokratnu britvicu zamijeni s metalnom verzijom.
  16. Sredstva za čišćenje napravi solo (ocat i soda bikarbona su često sve što ti je potrebno) ili kupuj u rinfuzi.
  17. Koristi šibice ili nabavi upaljač koji se može više puta puniti plinom.
  18. Izbjegavaj plastične filtere ako motaš duhan i potraži alternativu. Ili, puši bez filtera.
  19. Kupuj odjeću od prirodnih, a ne sintetskih tkanina.
  20. Popravi, prenamijeni, recikliraj, kompostiraj.
  21. Prilikom kupovine novih stvari, razmotri second hand opcije. Istraži zdravije alternative i kupuj kvalitetno.

Nadam se da te je priča o plastici inspirirala da razmisliš gdje imaš prostora napraviti barem malu promjenu za zdraviji život i okoliš. Postoji li nešto što nije na popisu, a smatraš da je jako važno?

Odgovori