Sigurno si i primijetio/la da pod stresom imaš povećanu potrebu za “brzim dizalicama” energije – šećerom i kofeinom. Jeste li razmišljao/la zašto se to događa i što stres čini na tjelesnoj razini? Kako bi bolje razumjeli zbog čega je eliminacija stresa “must have” nastala je priča o stresu s objašnjenjem na koji način djeluje na naše tijelo.
UTJECAJ STRESA NA NAŠ ORGANIZAM
Stres se javlja onda kada se želimo obraniti od potencijalne prijetnje, neovisno o tome koliko je ona realna ili izmišljena. Mozak preko naših osjetila prima informaciju o određenom stresoru nakon čega preko posebnog mehanizma aktivira nadbubrežnu žlijezdu. Nadbubrežne, od milja zvane adrenalke, izlučuju hormone stresa (adrenalin, kortizol i noradrenalin) čijim otpuštanjem u krvotok alarmiramo sve naše organske sustave.
1) Priča o stresu i MIŠIĆNO – KOŠTANOM SUSTAVU
Napetost. Prva stvar koja se dogodi uslijed stresa. Mišići se stegnu i učvrste kako bismo mogli brže i lakše pobjeći od prijetnje. U teoriji bi se trebali opustiti kad opasnost prođe, ali kod kroničnog stresa mišići ostaju napeti i u pripravnosti.
To izaziva glavobolje, bolove i ukočenost mišića vrata, ramena i leđa, a ponekad i bolove u ekstremitetima. Zbog teškoće s opuštanjem javljaju se i problemi sa spavanjem.
2) Priča o stresu i RESPIRATORNOM SUSTAVU
Zamislite da šećeš šumom, skupljaš gljive i nemaš ‘ni brige, ni pameti’. U jednom trenutku iznenada ugledaš krdo divljih svinja kako te promatraju. Odmah će se početi izlučivati hormoni stresa, koji će izazivati ubrzano i plitko disanje kako bi pluća mogla što prije doći do velike količine kisika.
Ova reakcija može izazvati hiperventilaciju ili napadaj panike, ali najčešće će na sreću proći bez posljedica.
3) Priča o stresu i KARDIOVASKULARNOM SUSTAVU
U stresnoj situaciji srce počinje pumpati krv brže i jače tjerajući kisik do mišića i tkiva koja se pripremaju za “bijeg”. Srčani puls i krvni tlak se trenutno povise, dok su kod kroničnog stresa stalno u oscilaciji.
Ovakav obrazac povećava rizik od hipertenzije, srčanog i moždanog udara, aritmije i upala u kardiovaskularnom sustava (pogotovo koronarnih tj. srčanih žila). To je onaj osjećaj kada ti se čini kao da će srce eksplodirati koliko lupa.
4) Priča o stresu i PROBAVNOM SUSTAVU
Mozak percipira prijetnju i kroz vagusni živac komunicira s crijevima, našim drugim mozgom, koji sadrži stotine milijuna neurona. Grčevi u trbuhu prije važnog ispita nisu slučajnost. #thestruggleisreal
Često se mogu javiti i žgaravica, refluks, plinovi, gubitak ili povećanje apetita, dijareja i s druge strane konstipacija. Kod pacijenata s kroničnim bolestima crijeva može doći do pogoršanja simptoma. Simptomi se pojavljuju ovisno o pojedincu, ali određene fiziološke reakcije se ipak odvijaju kod svih.
Nova istraživanja pokazuju kako kortizol značajno utječe na probavni sustav i autoimune bolesti, zato što upravlja otvaranjem i zatvaranjem crijevne epitelne barijere. Zbog toga kronični stres može biti jedan od glavnih krivaca za pojavu sindroma propusnih crijeva (o sindromu propusnih crijeva i disbiozi saznaj više u online programu PREVENCIJA AUTOIMUNIH BOLESTI (ili dodatnih dijagnoza).
Uz sve to, raznoliko društvo crijevnih bakterija, koje su osnova zdravlja, također osjećaju stres koji im negativno utječe na rast, razvoj i životni ciklus pa se poremeti balans i zavladaju negativci. Vagus to sve prenese mozgu i onda se zavrtimo u začarani krug…
5) Priča o stresu i IMUNOLOŠKOM SUSTAVU
Za vrijeme stresa imunološki sustav je u stanju pripravnosti, spreman za obranu od mogućih infekcija nakon ozljeda. S vremenom oslabi i otupi na podražaje koje hormoni stresa neprestano šalju.
Posljedično potrebno nam je dulje vrijeme za oporavak tj. podložniji smo bakterijskim i virusnim infekcijama. Također, infekcije mogu biti skriveni uzrok (root cause) autoimunih bolesti pa ih ne treba shvaćati olako.
6) Priča o stresu i ENDOKRINOM I REPRODUKTIVNOM SUSTAVU
A sada, dolazimo do posebne priče… Utjecaj stresa na endokrini i reproduktivni sustav. Stres ima ogroman učinak na disbalans hormona u našem organizmu, a time i na reproduktivni sustav.
S obzirom na to kako je to vrlo kompleksna i zanimljiva tema posvetit ćemo joj samostalni post. Za sada je važno da budemo svjesni kako bez regulacije razine stresa, teško možemo izregulirati hormone.
ODAKLE KRENUTI?
Stres može pogoršati simptome bilo koje kronične bolesti, pa tako i autoimunih bolesti. Zato, nemoj zaboraviti kako je kontrola stresa važan faktor prilikom ozdravljenja. Isto tako podjednako je važno traženje uzroka bolesti, prehrana, detoksikacija i u konačnici, promjena stila života. Ne mora biti sve sad i odmah, točno onako kako smo si mi to zacrtali. Uzmi si vremena i kreni polako.
Kako bi u današnjem svijetu uspio/la stvoriti mindset s kojim ćeš se znati nositi s izazovima i izbjeći svakodnevnu kaskadu gore navedenih reakcija preporučujemo ti da usvojiš tehnike s kojima će ti to lakše ići od ruke (pogledaj 11 TEHNIKA KOJE POMAŽU SMANJITI STRES). Izaberi bar jednu koja ti najbolje odgovara i polako stvori rutinu i naviku.
Javi nam kako se ti nosiš sa stresom i gdje te on najviše “udara”, a ako ti pomognu naši savjeti i tehnike obavezno podijeli sa drugima!