Čak 26% odrasle populacije ima blaže ili intenzivnije neurološke simptome, a pretpostavka je da je taj broj u realnosti i puno veći (jer su mnogi uvjereni da je problem u njihovoj glavi, drugim riječima da umišljaju). Znanstvenici tvrde da je na snazi pandemija ‘potrganog’ mozga i da se svi kolektivno moramo pitati zašto i tražiti uzrok. #brokenbrain 

USE IT OR LOSE IT! PROBLEM NIJE U TVOJOJ GLAVI

Neurološki poremećaji su u konstantnom porastu i mogu se manifestirati kao niz malih smetnji i dosadnih simptoma na koje odmahujemo rukom pripisujući ih starenju. Potrebna su desetljeća da se simptomi razviju do razine na kojoj se mogu dijagnosticirati i zato nije pametno ignorirati rane znakove poput zaboravljivosti, sporih reakcija, problema s ravnotežom ili koordinacijom.

Neki od simptoma mogu se manifestirati kao anksioznost, problemi sa spavanjem, sniženo raspoloženje, zaboravljivost, poremećaj pažnje i ADHD, ovisnost, manjak motivacije, disleksija, promjene raspoloženja, opsesivno-kompulzivni poremećaj te razviti u depresiju, bipolarni poremećaj, autizam, Aspergerov sindrom, shizofreniju, Alzheimerovu bolest, demenciju, Parkinsonovu bolest, multiplu sklerozu itd.

Najnovija istraživanja pobijaju zastarjele stavove da mozak svoj vrhunac doživljava oko 25 godine života! Mozak je dokazano neuroplastičan te da ga možemo transformirati u bilo kojoj životnoj dobi. Misli, uvjerenja, iskustva i traume, ali i nutritivni status, hormonalni i metabolički disbalansi, toksini i stres direktno utječu na našu biologiju. 

Međutim, propadanje mozga moguće je usporiti ili čak zaustaviti te regenerirati!

7 NAJVAŽNIJIH ELEMENATA KOJI UTJEČU NA ZDRAVLJE MOZGA

1. SPAVANJE

San je važan za metaboličke procese i regeneraciju mozga. Nedovoljno sna potiče upalu u organizmu i snižava imunitet. Prvenstveno je bitan dovoljan broj sati sna, kod zdravih ljudi to iznosi između 7-10 sati, dok je onima s autoimunim bolestima češće potrebno više sna, u prosjeku 9 pa sve do 12 sati. 

Vrijeme odlaska na spavanje je također jako bitan faktor. Kortizol je na svojim najnižim razinama prije spavanja pa ako propustiš onaj moment kada ti se zijeva i spava te ostaneš budna, preplavit će te ‘drugi nalet kortizola’ i nećeš moći zaspati satima nakon. Ako je to češće pravilo nego iznimka, sigurno imaš problem.

       2. PREHRANA

Crijeva i mozak su fizički povezani vagusnim živcem (saznaj više o vezi crijeva i mozga u online programu PREVENCIJA AUTOIMUNIH BOLESTI), ali i kemijski. Serotonin, dopamin, neurotransmiteri i GABA djelomično ili u potpunosti proizvode se u crijevima! Zdravlje mikrobioma (hraniš li dobre ili loše bakterije?) direktno utječe na stanje s mozgom, dok propusna crijeva podrazumijevaju i propustan mozak (markeri propusnosti crijeva povišeni su kod depresije, Alzheimera, autizma…). U dokumentarnoj seriji Broken brain liječnici su razgovarali o neprobavljenim peptidima glutena i kazeina koji ometaju neurotransmitere zbog čega stanice u mozgu na kraju odumiru. 

Najrasprostranjeniji neurotoksin, dostupan na svakom koraku, stvara veću ovisnost od kokaina i zove se šećer. On je okidač za dopamin (utječe na dobro raspoloženje) pa stalno želimo još. Međutim, prehrana bogata šećerom izaziva inzulinsku rezistenciju i doslovno fizički smanjuje mozak.

Dobra vijest je da hrana koju jedemo utječe na ekspresiju gena tj. na DNK i to znači dvije stvari. Prvo, naši geni ne diktiraju našu sudbinu, a drugo, izbjegavanjem šećera i procesuiranih UH možemo poboljšati kognitivne sposobnosti i stanje u našoj glavi.

     3. VJEŽBANJE

Pisale smo već o tome koliko je vježbanje bitno za zdravlje i koji točno tip vježbanja izabrati ako imaš autoimunu bolest. Ali, kakve veze vježbanje ima s mozgom? Fizička aktivnost aktivira dio mozga koji je zaslužan za nagrade i zadovoljstvo te se luči neurotransmiter koji je glavni krivac za razvijanje ovisnosti. Zvuči poznato? Zove se dopamin i preplavi nas nakon vježbanja. Osim toga, kroz znojenje izlučiš hrpu toksina, što dođe kao bonus poklon za trud. 

Plus, jedno istraživanje je pokazalo kako HIIT potiče hipokampus na stvaranje novih stanica.

      4.STANJE UMA

Meni najdraži izraz, iako ne nužno najbolji, stanje uma odnosi se na način razmišljanja i dominantne misli. Imamo li pozitivan mindset ili smo u začaranom krugu negativnih misli? Istraživanja pokazuju da mozak uvijek traži potvrdu za svoje ideje, iako to nije nužno istina, on će ih i naći zajedno sa savršenim objašnjenjem zašto. Drugim riječima, ako misliš da si glupa ili da nešto ne možeš, naći ćeš niz potvrda za to uvjerenje (to je samo u tvojoj glavi).

Praksa zahvalnosti i meditacija imaju veliku ulogu u balansiranju stanja uma prema pozitivnom.

     5. EKRANI

Sada već i ptice na grani znaju da nas ekrani, internet, društvene mreže i neprestane notifikacije zaglupljuju. Ali, ali, toliko smo se navukli da nas zapravo i nije briga. Realno, ekrani su učinili život puno ljepšim i lakšim, ipak potrebno je naći balans i redovito se isključiti. Već smo pisale o tome što raditi kada nemaš najdražu distrakciju pri ruci, a slijedi i poseban tekst o tome kako priroda regenerira naš mozak. 

     6. NEDOSTATAK STIMULACIJE

Zvuči smiješno, ali mozak voli dobar izazov. Rutina i poznato nam daju sigurnost, ali novo i nepoznato čini naš mozak sretnijim. Od jednostavnih stvari poput istraživanja novih puteva za svakodnevne rute, do učenja novih znanja i vještina. Jedan od najefikasnijih načina za održavanje mozga u formi je učenje novog stranog jezika! Prema nekim istraživanjima to može značajno pomladiti mozak.

     7.STRES

Razmišljala sam jel’ na zadnje mjesto staviti socijalizaciju (ljudi su društvena bića i većini je potreban kvalitetan kontakt s drugima, usamljenost doslovno skraćuje život), ali stres toliko utječe na moždane funkcije i zdravlje mozga da ovaj popis ne bi bio kompletan bez njega. Pisale smo o kortizolu i različitim dijelovima tijela kojima radi probleme, ali mozak je posebno osjetljiv na njegove razine. 

Stvarno nemaš izliku, samo biraš liniju manjeg otpora.

I ZA KRAJ…

Nema zdravlja bez zdravog mozga i obrnuto. Suprotno uvriježenim mišljenjima, mozak je dizajniran tako da funkcionira savršeno do samog kraja života. Jedini razlog propadanju je tvoj odnos prema njemu. Nemoj se ponašati kao da te nije briga ili kao da je problem u tvojoj glavi. Tretiraj svoj mozak s pažnjom koju zaslužuje i život će biti puno lakši. 

Za početak, idi spavati na vrijeme.