U ovom tekstu ćeš dobiti kratke i jasne informacije o tome što je to slavni povremeni (intermitentni) post, zbog čega je super, a zbog čega je za neke ipak loš. Keep (sc)rolling…

ŠTO JE TO POVREMENI POST?

Povremeni ili intermitentni post (eng. IF – intermittent fasting) je izraz za vrstu posta kod kojeg se u određenim vremenskim intervalima izmjenjuju razdoblja unosa i odmora od hrane. Uglavnom su razdoblja bez hrane u trajanju od 12 h pa naviše (neki se čak odlučuju za 24 sata pa i više dana). Ipak, najčešće se provodi po principu 16/8 što bi značilo 16 h bez hrane, a u ostalih 8 se unosi dva ili tri obroka. Osim najpoznatijih spiritualnih i vjerskih razloga za post, postoje nevjerojatni fiziološki učinci na naše zdravlje. Kada postimo naše tijelo ima priliku odmoriti se od procesa metaboliziranja hrane i fokusirati energiju na  iscjeljenje i eliminiranja toksina.

ŠTO DOBIVAŠ ODMARANJEM OD HRANE?

Dokazano je kako povremeni post ima pozitivne učinke na naše tijelo u jako puno aspekata:

1) Potiče AUTOFAGIJU – riječ autofagija dolazi od grčkih riječi auto – sam i phagein – jesti. To je proces u kojem stanica sama sebe razori tj. “pojede”. Koliko god zvuči negativno, ustvari je to jedan od najvrjednijih procesa koji se događaju. Na taj način naše tijelo uklanja oštećene i mrtve stanice kao i njihove krhotine, a uklanja čak i plakove koji se pojavljuju kod određenih neuroloških bolesti (npr. Alzheimerova bolest, multipla skleroza). U slučaju da proces autofagije izostane može doći do neželjenih reakciju kao što su upale i razvijanje kancerogenih stanica. Osim uklanjanja oštećenih stanica, autofagija posljedično potiče stvaranje novih i zdravih stanica. 

2) Potiče stvaranje MITOHONDRIJA – mitohondriji se nalaze u našim stanicama i glavni su proizvođači energije za naš organizam. Život same stanice ovisi o tome koliko mitohondrija ima i koliko oni efikasno rade, a to posljedično utječe i na naš vijek trajanja. Neka nedavna istraživanja su pokazala kako povremeni post usporava procese starenja u životinjskim modelima što je upravo povezano s povećanjem broja mitohondrija u stanici. Ukratko povećanjem broja mitohondrija i njihovim efikasnim radom sežemo prema dugovječnosti.

3) Smanjuje OKSIDACIJSKI STRES i UPALE – produljenim suzdržavanjem od unosa hrane smanjuje proizvodnja proupalnih citokina kao što je npr. leptin koji je prisutan u većoj količini kod pacijenata s reumatoidnim artritisom, lupusom, dijabetesom tip I, autoimunim hepatitisom, multiplom sklerozom, psorijazom, ulceroznim kolitisom i drugim autoimunim stanjima. Konkretno dokazano je kako kod pacijenata s reumatoidnim artritisom intermitentni post može dovesti do smanjenja upale i boli u zglobovima.

4) Smanjuje se PROPUSNOST tj. PERMEABILNOST CRIJEVNE BARIJERE – danas se već dobro zna kako hiperpermeabilnost (povećana propustljivost) crijevne barijere ostavlja različite negativne posljedice na zdravlje, između ostalog sudjeluje u procesu nastanka autoimunih bolesti. Više o temi možeš naučiti kroz program PREVENCIJA AUTOIMUNIH BOLESTI (i dodatnih dijagnoza).

5) Potiče stvaranje NOVIH STANICA i ŽIVACA – povremeno gladovanje potiče izlučivanje hormona rasta (HGH) stanica i živaca (NGF). Kod bilo kakvih upalnih stanja i propadanja tkiva (uključujući i moždano) ovo je neupitno vrijedan proces koji će potaknuti obnavljanje.

6) Vodi do SMANJENJA TJELESNE TEŽINE – osim što u vrijeme posta tijelo uvodimo u ketogenezu samim smanjenjem tjelesne težine smanjujemo rizik od nastanka dijabetesa tipa II i kardiovaskularnih bolesti. Također, možda manje bitno, ali ipak genijalno, postajemo zadovoljniji svojim izgledom 🙂

JE LI OVAJ POST ZA MENE?

Vrlo jasno treba napomenuti kako post nije za svakoga. Osobe koje imaju problema s neuravnoteženim hormonima, problema sa štitnjačom i povišenim kortizolom (problem s nadbubrežnim žlijezdama) možda neće osjetiti samo benefite već i negativne učinke. Povremeni post kod navedenih skupina može dodatno unijeti neravnotežu u razini hormona zbog čega može doći do problema s menstrualnim ciklusom (amenoreja – izostanak menstruacije) i problema s nesanicom. To je ipak svojevrsni stres za organizam pa bi mogao dodatno iscrpljivati adrenalne žlijezde i lučenje kortizola što definitivno ne želimo postići kod onih koji pate od takvog problema. 

KAKO DA KRENEM?

U slučaju da si odlučio/la isprobati post savjetujemo ti da kreneš polako i budeš blag/blaga prema sebi. Kreni prvo sa 12 sati (npr. prvi obrok u 8 ujutro, a zadnji u 20 navečer) i ako se osjećaš super i uočavaš benefite možeš povećati broj sati “odmora od hrane” na onoliko koliko će tvom tijelu najviše odgovarati (npr. prvi obrok u 8 ujutro, a zadnji u 6 popodne i slično).