Muke po imunitetu – kako ga ojačati uz autoimunu dijagnozu

Muke po imunitetu – kako ga ojačati uz autoimunu dijagnozu

Pitaš se što trebaš napraviti/popiti/udisati/namazati… kako bi se zaštitio/la od infekcija? U slučaju da uz to imaš i autoimunu dijagnozu ovo je post namijenjen upravo tebi.

Tijekom godine se susrećemo s razdobljima u kojima smo izloženiji infekcijama i tada nam je potrebna snažna obrana imunološkog sustava. Osobe s autoimunim bolestima uvijek budu zbunjene oko pitanja imuniteta i toga je li on u njihovom slučaju dobar, loš ili zao. Cijela priča je jako kompleksna i stručna, a mi ćemo je za potrebe ovog posta maksimalno pojednostaviti (opširnije i detaljnije informacije možeš pročitati u knjizi Autoimuni nutrivor – priručnik i kuharica bez alergena). 

IMUNOLOŠKI SUSTAV

Imunološki sustav se može podijeliti na urođeni (nespecifični) i stečeni (specifični). Oba rade uzajamno, nadovezujući se jedan na drugoga. Urođeni je prva obrana organizma kojim napadamo i eliminiramo eventualne opasnosti koje “haraju” oko nas. Naše tijelo ima već unaprijed pripremljene različite molekule obrane koje koristi u prvom kontaktu s patogenom. Zbog toga se urođeni naziva i brzi dio imunološkog sustava. S druge strane, stečeni dio imunološkog sustava je spori dio koji se razvija tek nakon kontakta s uzročnikom bolesti. Za njega su potrebni dani, tjedni ili čak mjeseci. Na ovoj razini imunološkog sustava dolazi do stvaranja antitijela koja su specifična za patogene s kojima smo bili u kontaktu. Npr. u slučaju kontakta i zaraze vodenim kozicama naše tijelo stvara antitijela koja će nas u budućnosti štititi upravo od njih. Zato kažemo da nakon što prebolimo neke bolesti “postanemo imuni” na njih. Na ovom principu uglavnom funkcioniraju i cjepiva.

View this post on Instagram

The root cause of all autoimmune diseases is the same: our immune system, which is supposed to protect us from invading microorganisms, turns against us and attacks our proteins, cells, and tissues instead.⠀⠀⠀⠀⠀⠀⠀⠀⠀ ⠀⠀⠀⠀⠀⠀⠀⠀⠀ How does the immune system get so confused that it starts to attack our own bodies? It turns out that autoimmunity, the ability for the immune system to attack native tissues, is a relatively common accident. In fact, about 30% of people will have measurable levels of autoantibodies (antibodies that bind to some protein in our bodies instead of, or in addition to, a foreign protein, called an antigen) in their blood at any given time. In fact, this accident is so common, that our immune system has several failsafes for identifying autoimmunity and suppressing it. What occurs in autoimmune disease isn’t just the accident of autoimmunity, but also failure of the immune system failsafes, stimulation of the immune system to attack, and the build up of enough damage in cells or tissues within the body to manifest as symptoms of a disease.⠀⠀⠀⠀⠀⠀⠀⠀⠀ ⠀⠀⠀⠀⠀⠀⠀⠀⠀ This confluence of events that culminates in autoimmune disease is a result of the interactions between your genes and your environment—a perfect storm of factors that cause the immune system to be unable to distinguish self (you) from invader (not you). The Autoimmune Protocol is a powerful strategy that uses diet and lifestyle to regulate the immune system, putting an end to these attacks and giving the body the opportunity to heal.⠀⠀⠀⠀⠀⠀⠀⠀⠀ ⠀⠀⠀⠀⠀⠀⠀⠀⠀ What questions do you have about the immune system and how it relates to autoimmune disease? **edited to add: there are too many great questions for me to answer, but keep them coming because I’m saving them for an upcoming blog post and/or podcast!**

A post shared by Sarah Ballantyne, PhD (@thepaleomom) on

IMUNITET KOD AI BOLESTI

Kod autoimunih bolesti dolazi do problema na razini stečenog tj. sporog djela imuniteta. Naše tijelo iz nekog razloga počne stvarati antitijela koja nas pokušavaju zaštititi od nas samih. Zbog ovoga ih nazivamo autoantitijela. Ovisno o tome što će ona napadati u našem tijelu mi kao pojedinci dobivamo naziv dijagnoze. Tako će oni koji stvaraju antitijela za mijelin dobiti dijagnozu multiple skleroze, oni koje stvaraju antitijela za zglobne hrskavice reumatoidni artritis itd. Danas, još uvijek ne znamo konkretno izdvojiti koji je razlog ove ogromne zabune imunološkog sustava i neprepoznavanja našeg od tuđeg. 

Zbog ovoga pacijenti s autoimunim bolestima često budu zbunjeni i ne znaju kako da ojačaju svoj imunitet, a bez da si naštete. Jer, po logici ako boostamo imunitet, onda smo boostali i autoantitijela koja nas napadaju. Međutim, to ipak nije u potpunosti tako. Ono što trebamo znati je izabrati one tvari kojima ćemo potaknuti rad urođenog tj. brzog imuniteta, a na razini stečenog izazvati toleranciju. Što je to tolerancija? Mir na razini stečenog imuniteta kada on ne divlja i obavlja svoj posao bez da nepotrebno dira naša tkiva. Takve tvari imaju imunomodulatorno djelovanje.

  • VITAMINI

Definitivno na prvo mjesto stavljamo vitamin D3 koji je obavezan za normalni rad imunološkog sustava. On ima imunomodulatorno djelovanje kojim pojačava djelovanje urođenog imuniteta, a stečeni dovodi na razinu tolerancije kako ne bi divljao. Njegova optimalna vrijednost u serumu svake osobe bi trebala iznad 75 nmol/L. Ako je niža, što se često događa kod oboljelih od AI bolesti, potrebna je suplementacija. Prema mišljenju stručnjaka suplementacija s 1000 – 4000 IU jedinica dnevno je sigurna opcija bez potrebnih intervencija. 

D vitamin osim izlaganjem suncu dobivamo i konzumirajući sljedeće namirnice: jetrica, plava riba (sigurnija manja plava riba npr. srdela), bakalar, free range jaja i meso.

Naravno moramo spomenuti i slavni vitamin C koji je uz vitamine A i E također važna komponenta imunološkog sustava upravo zbog antioksidativnog djelovanja i oporavka imunološkog sustava nakon njegovog djelovanja. Isto tako treba razmišljati o unosu cinka koji je uz sve ove vitamine važan mineral zdravlja imuniteta.

Vitamin C ćemo brzo i lagano dobiti kroz različite citruse, bobičasto voće, ali i fermentirano povrće npr. najobičnije kiselo zelje. Treba imati na umu kako se vitamin C razgrađuje na povišenoj temperaturi i gubi svoja svojstva. Izvori vitamina A su namirnice poput jetrice, žutanjaka i ribe s time da ga najviše ima u ribljem ulju. Bogati izvori vitamina E su biljna ulja, sjemenke i jaja. Cink možemo unijeti kroz meso, školjkaše, sjemenke, orašaste plodove, jaja i tamnu čokoladu.

  • PROBIOTICI

Već svi znamo da bez zdravog mikrobioma nema niti zdravlja.

Važno je kroz svakodnevne obroke i eventualno dodatke prehrani unositi dobre bakterije. Na taj način gradimo čvrsti stup zdravlja (u postu JESMO LI MI LJUDI ILI BAKTERIJE? – PRIČA O PROBIOTICIMA pročitaj kako da to uspješno napraviš). Naša flora je jedna od glavnih komponenti imunološkog sustava i zbog toga nezaobilazna stavka obrane od bilo kojeg patogena. 

Ipak, kada pričamo o zaštiti dišnog tj. respiratornog sustava kao najuvjerljiviji soj u kliničkim studijama pokazao se Lactobacillus rhamnosus GG (LGG). Ovaj soj laktobacila stimulira i potiče antivirusni odgovor.

  • BILJKE

Različitim biljkama potičemo rad različitih dijelova urođenog i stečenog imuniteta. Zbog ovoga nisu sve biljke imuniteta za osobe s autoimunim bolestima.

limun đumbir bazga

Bazga je jedna od odličnih biljaka kod pacijenata sa autoimunim bolestima zato što ima dobra antivirusna i antibakterijska svojstva, a uz to djeluje i protuupalno! Postoje kliničke studije koje pokazuju kako ona skraćuje tijek trajanja različitih prehlada, respiratornih bolesti, pa čak i gripe. Koriste se plodovi, a na tržištu je možeš pronaći u različitim oblicima.

Đumbir je super moćna biljka koja ima dokazana antivirusna svojstva. Odličan je kao prevencija, ali i kod treniranja različitih infekcija. Ono što se treba napomenuti kako je njegovo antivirusno svojstvo dokazano na svježem uzorku biljke, što bi u prijevodu značilo da ga je najbolje takvoga koristiti u npr. cijeđenom obliku ili u voćnom smoothieju.

  • OSTALO

Na kraju svega definitivno se treba spomenuti stil života, a to uključuje spavanje, upravljanje stresom i tjelovježbu.

Imunološki sustav i cirkadijalni ritam spavanja su usko povezani pojmovi. Kvaliteta i količina spavanja direktno utječu na zdravlje imunološkog sustava. Generalno se preporučuje 7-9 sati kvalitetnog sna, a kod nekih će čak i jedna neprospavana noć ostaviti posljedice na razini imuniteta.

Stres udara naše tijelo na tisuću mjesta, a kod kroničnog stresa u velikoj mjeri iscrpljujemo zalihe koje naše tijelo stvara za obranu. (O učincima stresa pročitaj ovdje, a o metodama eliminacije stresa ovdje

Tjelovježbom možemo ojačati i dovesti imunološki sustav u balans. Zbog toga se umjerena tjelovježba preporučuje kod svih, pa tako i kod osoba s autoimunim bolestima, međutim podsjećamo kako je odabir tjelovježbe iznimno važan faktor uspjeha (pročitaj više u postu INTOLERANCIJA NA VJEŽBANJE – IZGOVOR ZA LIJENOST ILI?)

Uz ovih par konkretnih stvari/tvari /tehnika sigurni smo kako ćeš se zaštititi od svih infekcija s kojima u zadnje vrijeme imamo bliske susrete treće vrste. Podijeli post s onima za koje misliš da će se isto na ovaj način bolje obraniti.

Sretno i javi nam kako si!

Odgovori