B9, FOLATI I FOLNA KISELINA – nešto jako slično, a skroz drugačije

B9, FOLATI I FOLNA KISELINA – nešto jako slično, a skroz drugačije

Često se susrećemo s mitovima kako se s vitaminima teško predozirati, kako je kvaliteta dodataka prehrani ekvivalentna njihovoj cijeni ili da oblici vitamina nisu bitni. Čak i ako sve radimo kako treba i pripadamo manjini koja suplementira na temelju nalaza i obavljenih pretraga, možemo napraviti kontraefekt.

U zadnjih par godina vitamini B kompleksa, konkretno vitamin B9, folna kiselina i folati izazivaju mnoge polemike te se uz njihovu primjenu vežu različite teorije. 

B9 je otkriven 1937. godine, a nešto kasnije izoliran iz lista špinata, zbog čega se njegovi različiti prirodni spojevi nazivaju folati (lat. Folium – list). S druge strane, sintetski oblik prepoznatljiv je pod nazivom folna kiselina

ZAŠTO JE VAŽAN B9?

Vitamin B9 je u svojoj aktivnoj formi neophodan za sintezu DNA i pravilan metabolizam aminokiselina (pretvorbe uracila u tiamin, histidina u glutaminsku kiselinu, serina u glicin i homocisteina u metionin). Zbog svoje uloge on sudjeluje  pri proizvodnji i obnovi svih naših stanica. Nadopuna prehrani prije začeća i u ranoj trudnoći danas je pravilo kako bi se između ostalog smanjio rizik od nastanka defekta neuralne cijevi fetusa (spina bifida) i drugih deformacija (rascjep nepca tj. zečja usna). U pravilu bi kvalitetnom i uravnoteženom prehranom trebali unijeti dovoljnu količinu ovog nutrijenta kroz namirnice koje jedemo. Međutim, u današnje vrijeme kada je zemlja osiromašena nutrijentima, a naši obroci često neuravnoteženi, trudnice uglavnom potežu za folatom u obliku tableta ili kapsula.

Povećane potrebe također imaju

  • dojilje (dojenčad dobiva potrebne količine iz majčinog mlijeka)
  • alkoholičari
  • bolesnici s kroničnim bolestima crijeva i malapsorpcijskim sindromima (problemi s apsorpcijom makro i mikroelemenata iz hrane)
  • bolesnici s hemolitičkom anemijom, kroničnom groznicom i kroničnom hemodijalizom

b9, folat i folna kiselina

Simptomi manjka B

  • neurološki problemi (od pamćenja do raspoloženja)
  • anemija
  • bolovi, umor, slabost, manjak energije
  • probavni problemi
  • naticanje jezika
  • afte u usnoj šupljini i na ustima
  • problemi s rastom

AKO JE VITAMIN B9 VAŽAN, U ČEMU JE ONDA PROBLEM?

Kontroverza se javlja oko  iskoristivosti vitamina B9 tj. folata unesenih hranom te koji je najbolji oblik tog vitamina u suplementaciji.

Prirodni izvori folata su iznutrice (jetra, bubrezi), jaja, kvasac, zeleno lisnato povrće, šparoge, brokula, prokulice, cikla, orašasti plodovi (npr. orah), sjemenke, a od voća banane, papaja, avokado i citrusi. Hranom dnevno ovim putem unesemo 500 – 700 µg vitamina B9 od kojeg organizam apsorbira tek 20 – 200 µg (trudnice čak do 400 µg), a sama apsorpcija ovisi o metaboličkim potrebama organizma

Folati iz hrane, kao i sintetski proizvedena folna kiselina (do danas najčešći oblik kod suplementacije), moraju proći metaboličke procese (folati 1-2 koraka, a folna čak 4) kako bi nastao aktivni metilirani oblik kojeg organizam može iskoristiti pod nazivom L-5-metiltetrahidrofolat (dalje u tekstu L-5-THF). Enzim koji provodi ovu reakciju se naziva metilen tetrahidrofolat reduktaza (MTHFR), a bez njega se folati i/ili folna kiselina ne mogu metilirati te ostaju neaktivni i neiskorišteni i ne mogu ne izvršavati svoju fiziološku ulogu. 

Problem nastaje kod određenog broja populacije koja ima genetsku MTHFR mutaciju ovog enzima te unatoč dovoljnom unosu vitamina ne mogu iz njega stvoriti potreban aktivni oblik. U laboratorijima se jednostavno može ispitati prisutnost ove mutacije, međutim ti se nalazi rade samo kod pacijenata s arterijskom i venskom trombozom, te kod žena sa opstetritičkim (porodničkim) problemima kao što su spontani pobačaji, preeklampsija i rođenje djeteta s defektom neuralne cijevi.

Isto tako, kada se priča MTHFR mutaciji i nedostatku metabolizma, obavezno se mora spomenuti opasnost koja se javlja kod nemetabolizranja sintetske folne kiseline.* Postoje istraživanja koja potvrđuju štetnost njenog nakupljanja u organizmu i ukazuju na povećanu stopu pojavnosti karcinoma. Ujedno ona može zamaskirati deficit vitamina B12. Ipak, točna sudbina nemetabolizirane folne kiseline u našem organizmu još je za sada nepoznata i potrebna su daljnja istraživanja.

RIJEČ OPREZA ZA KRAJ…

Unatoč tome što nutrivori uvijek daju prednost prirodnim izvorima iz hrane pred sintetskim verzijama nutrijenata i suplementima, iznimka koja potvrđuje pravilo su ljudi s MTHFR mutacijama kojima preporučujemo da igraju na sigurno i potraže aktivni oblik (L-5-THF) vitamina. Svi drugi, nemojte preskakat paštetu od jetrica za doručak.

NAPOMENA: osobe s MTHFR mutacijama i autoimunim bolestima mogu bez opasnosti uzimati folnu kiselinu do 1000 mcg premda će imati manje koristi od nje u usporedbi s folatima.

Odgovori